5 činjenica koje menadžeri trebaju znati o mozgu

Je li rad u vašem timu organiziran na brain-friendly način? Omogućuje li mozgu da radi najbolje moguće uz maksimalnu efikasnost?

Organizirati posao suprotno od onoga kako mozak radi znači raditi u uvjetima koji iscrpljuju, uz slabije rješavanje problema, donošenje manje kvalitetnih odluka, smanjenu suradnju i smanjenu inovativnost.

Poznavanje osnovnih, praktičnih činjenica o mozgu daje vam temelje za kvalitetno kreiranje radnog okruženje i poslovnih procesa.

1. Mozak je stalno mijenja

Vaši zaposlenici mogu učiti, mogu mijenjati se, mogu postati bolji. Organizacije s razvijenom kulturom učenja, imat će djelatnike koji lakše aktiviraju svoje mozgovne kapacitete u novim i promjenjivim vremenima i lakše uče nove stvari kada je to ključno.

To je kao treniranje mozga da bude u formi u kriznim vremenima.

Odnosno, organizacije koje ne potiču učenje, morat će naći načine kako aktivirati potencijale koji nisu razvijani na vrijeme.

Uvijek možemo naučiti nove stvari i kreirati nove navike. Nekad se mislilo da se mozak prestaje razvijati kad čovjek dosegne određenu dob i da se nakon toga više ne može mijenjati. Srećom, to nije tako. Možda se s godinama teže mijenjamo, ali naš mozak zadržava svojstvo neuroplastičnosti kroz cijeli životni vijek.

Jeste li znali da kada postanete stručnjak u određenom području, područja u vašem mozgu koja se bave ovom vrstom vještine će narasti?

Neuroni međusobno komuniciraju putem slanja i primanja neurotransmitera koji pokreću kemijski proces, koji dalje stvara električni naboj koji putuje kroz neuron. Tako nastaju neuralni putevi u mozgu.
Što češće živčani impulsi prolaze nekim neuralnim putem, to će taj put biti lakše aktiviran, tj. bolje „prohodan“. Neuroni koji se zajedno aktiviraju, povezuju se.

To znači da je najbolji način da se nauči nova vještina ciljano ponavljanje aktivnosti te vještine. Drugim riječima – majka učenja zaista jest ponavljanje. Zbog toga na našim treninzima integriramo tzv. “skill-drills”, vježbe koje ciljano vježbaju i razvijaju različite aspekte određene vještine.

Što češće svoj mozak stavljamo u situaciju da uči nove stvari to će lakše stvarati nove veze među neuronima i lakše učiti u budućnosti.

2. Mozak voli nagrade, ne voli strah

Nagrade na poslu nisu samo novac ili pohvala. Nagrada je i dobar odnos, rješenje problema, prilika za kreativnost i samostalnost, fer ponašanje. Pozitivne emocije nisu samo važne za učenje i mijenjanje mozga, nego i za produktivnost, otvorenost za suradnju, bistro razmišljanje, efikasno rješavanje problema. 

Sustav nagrađivanja je vrlo složen i ima putove u mnogim dijelovima mozga, a regulira ga neurotransmiter dopamin. Dopamin ima također važnu ulogu u regulaciji pažnje i motivacije.
Postoje dva glavna sustava nagrađivanja u mozgu koji su povezani s pažnjom i motivacijom: primarni i sekundarni.

Primarne nagrade povezane su s primarnim tjelesnim potrebama kao što su hrana, voda i sklonište i ključne su za preživljavanje. Dobro se osjećamo kad smo zadovoljili te potrebe.

Sekundarne nagrade pomažu u našem preživljavanju i održavaju našu dobrobit. One uključuju osjećaje kao što su osjećaj moći, povjerenja, povezanosti, uvažavanja i uglavnom su povezane sa socijalnom interakcijom.

Za rukovoditelje je važna spoznaja da pobuđivanje pozitivnih osjećaja na radnom mjestu oslobađa čak više dopamina od materijalnih nagrada.

Nagrade su česti način motiviranja zaposlenika. Iako novac i materijalne nagrade pridonose motivaciji, dugoročni učinak imaju nagrade koje zadovoljavaju naše socijalne i psihološke potrebe. Iako je svaki zaposlenik drugačiji, postoje univerzalne socijalne nagrade koje čine da se osjećamo bolje i radimo bolje.

Više dopamina znači zaposlenike koji su sretniji, usredotočeniji i motiviraniji, a time i efikasniji.

3. Mozak zrcali ljude oko sebe

Početkom 1990-ih znanstvenici su otkrili zrcalne neurone. Otkrili su da kada jedna osoba gleda kako druga osoba nešto radi, određena skupina neurona prve osobe se aktivira kao da ona zaista nešto radi. Na taj način se može objasniti i svima poznati efekt zaraznog zijevanja.

Zrcalni neuroni su posebno važni za učenje, emocionalnu svjesnost i empatiju. Kad gledamo kako netko nešto radi, naš mozak zapravo uči kako to učiniti.

Kad vidimo da neko doživljava neku emociju, naš mozak također obrađuje tu emociju tako da je možemo doživjeti, ali i osjetiti empatiju prema toj osobi. Na taj način emocionalno stanje jedne osobe utječe na emocionalno stanje druge osobe.

Kao rukovoditelj moramo biti svjesni da naša emocionalna i fizička stanja, nesvjesno putem zrcalnih neurona utječu na cijeli tim i to na dva načina: 01. utječu na emocionalno stanje drugih i 02. služe kao model emocionalnog ponašanja u sličnim situacijama.

Kada razumijemo ovaj mehanizam možemo stvoriti okruženje koje će zrcaliti pozitivne emocije koje potiču suradnju i zajedničko učenje. Zrcalni neuroni nam pokazuju koliko smo mi ljudi društvene životinje i koliko smo međusobno nesvjesno povezani.

Pojedinci su važni za tim, a tim je važan za pojedince putem moćnih zrcalnih neurona.

4. emocionalno je mozgu primarno, a racionalno sekundarno

Mnogi ljudi žele vjerovati da mogu donositi odluke zasnovane isključivo na slobodnoj volji i svom racionalnom umu. No znanost to ne potvrđuje. Istraživanja su pokazala da postoje mnogi nesvjesni procesi koji utječu na to zašto se ponašamo na određeni način.

Ti nesvjesni procesi uvjetovani su moždanim putovima koji su uspostavljeni dok smo bili vrlo mali. U većini slučajeva već smo donijeli odluku prije nego što smo zapravo razmišljali o njoj.

Za to je zaslužan dio mozga koji se zove limbički sustav. Naš moždani korteks, sjedište racionalnog razmišljanja, onda odluku mora racionalizirati jezikom i planiranjem, što dovodi do zaključka da je odluka donesena svjesno i racionalno.

To ne znači da nemamo mogućnost racionalnog utjecanja na odluke koje donosimo, no moramo biti svjesni ovog mehanizma zbog kojeg se ponekad možemo ponašati iracionalno.

Rukovoditelji moraju znati da kad smo suočeni sa stresom ili prijetnjom, izvršne funkcije mozga slabe, ostavljajući nesvjesne procese limbičkog sustava da automatski upravljaju odlukama na temelju davno usvojenih navika osjećanja i reagiranja.

Rukovoditelji također trebaju biti svjesni da se promjene u timovima često ne događaju zbog racionalnih odluka donesenih u korteksu već zbog emocionalne promjene u limbičkom sustavu.

S učinkovitim nagradama i intervencijama tvrtke, može se započeti spor proces mijenjanja limbičkog sustava.

5. Mozak najbolje funkcionira u radnom okruženju koje mu je prilagođeno

Predstavljene informacije polazna su točka za stvaranje radnog okruženja koje se temelji na onome što je zdravo za mozak. Rukovoditelji koji ignoriraju načine na koje funkcionira mozak, prepuštaju puno slučajnosti.

Radno okruženje oblikovano na način na koji to odgovara našem mozgu pomaže rukovoditeljima da učinkovito upravljaju usponima i padovima tima i vode ga u željenom smjeru.

Budite rukovoditelj koji kreira brain-friendly radno okruženje, a to okruženje će zauzvrat pomoći ljudima da rade bolje.

Na taj način će okruženje zapravo promijeniti mozak ljudi, povećati motivaciju, osloboditi radne kapacitete čineći tim i organizaciju sposobnijima prilagoditi se promjenama.

Razmislite o slijedećim pitanjima:

• Koliko je radno okruženje vašeg tima kreirano na brain-friendly način?
• Što možete učiniti da bi radno okruženje vašeg tima bilo više brain-friendly?
• Što će se promijeniti ako to učinite?